Upravljanje resursima

Za novozelandski zakon, vidi Zakon o upravljanju resursima iz 1991.

Upravljanje resursima (resursni menadžment) u organizacijskim znanostima označava učinkovitu i djelotvornu implementaciju organizacijskih resursa kada postoji potreba za njima. U te resurse mogu spadati financijski resursi, inventar, ljudske vještine, proizvodni resursi ili informacijska tehnologija (IT). U području projektnog menadžmenta razvijeni su procesi, tehnike i postupci za najbolji pristup u alokaciji resursa. Među njih spadaju rasprave o funkcionalnoj nasuprot križno-funkcionalne alokacije resursa jednako kao i procesa priznatih od organizacija poput PMI-a preko njihove metodologije PMBOK pa do projektnog menadžmenta. Upravljanje resursima je ključni element u procjenjivanju aktivnosti resursa i projektu upravljanja ljudskim resursima. Oboje su bitne sastavnice sveobuhvatnog projekta menadžmentnog plana za uspješno izvršavanje i nadziranje projekta. Kao i u slučaju projektnog menadžmenta kao veće discipline, dostupni su programski alati za upravljanje resursima koji automatiziraju i pomažu u procesu alokacije resursa, pa sve do vidljivosti projektnih i portfeljnih resursa uključujući njihovu ponudu i potražnju.

Upravljanje ljudskim resursima (HR menadžment)

Ovo je znanost o alokaciji ljudskih resursa unutar raznih projekata ili poslovnih jedinica čime se maksimizira iskorištavanje dostupnih resursa osoblja radi postizanja poslovnih ciljeva; i izvode aktivnosti neophodne u održavanju te radne snage kroz identifikaciju potreba osoblja, planiranje i predviđanje obračuna plaća i dobiti, edukaciju i profesionalni razvoj, te administriranjem njihovih radnih i životnih potreba. Učinkovito i djelotvorno određivanje resursa organizacijskog osoblja gdje su i kada potrebni, imaju li potreban alat, obuku i vještine koje posao zahtjeva.